Područja prakse

POREZNO PRAVO

Pod time se podrazumijevaju sva prava sadržana u odredbama slijedećih zakona:
Opći porezni zakon
Zakon o porezu na dohodak
Pravilnik o porezu na dohodak
Zakon o porezu na dobit
Pravilnik o porezu na dobit
Zakon o porezu na dodanu vrijednost
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost
Zakon o porezu na promet nekretninama

RADNO PRAVO
Pod time se podrazumijevaju sva prava sadržana u odredbama slijedećih zakona:
Zakon o radu
Zakon o zaštiti na radu
Zakon o mirovinskom osiguranju

STVARNO PRAVO I PRAVO GRAĐENJA
Pod time se podrazumijevaju sva prava sadržana u odredbama slijedećih zakona:
Zakon o nasljeđivanju
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Zakon o građenju
Zakon o građevnim proizvodima
Zakon o prostornom uređenju i gradnji
Zakon o komunalnom gospodarstvu
Zakon o izvlaštenju

POSTUPOVNA PRAVA I TRGOVAČKO PRAVO
Pod time se podrazumijevaju sva prava sadržana u odredbama slijedećih zakona:
Ustav RH
Zakon o trgovačkim društvima
Zakon o autorskim i drugim srodnim pravima
Stečajni zakon
Zakon o čeku
Zakon o mjenici
Zakon o trgovini
Zakon o sudskom registru
Zakon o zaštiti potrošača
Zakon o javnoj nabavi
Zakon o kamatama
Zakon o parničnom postupku
Ovršni zakon
Zakon o arbitraži
Zakon o općem upravnom postupku
Zakon o upravnim sporovima

OBITELJSKO PRAVO
Pod time se podrazumijevaju sva prava sadržana u odredbama slijedećih zakona:
Obiteljski zakon

ZEMLJIŠNO KNJŽNO PRAVO
Pod time se podrazumijevaju sva prava sadržana u odredbama slijedećih zakona:
Zakon o zemljišnim knjigama
Pravilnik o zemljišnim knjigama

OBVEZNO PRAVO
Pod time se podrazumijevaju sva prava sadržana u odredbama slijedećih zakona:
Zakon o obveznim odnosima
Pravna pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika

KAZNENO I PREKRŠAJNO PRAVO VEZANO UZ GOSPODARSTVO
Pod time se podrazumijevaju sva prava sadržana u odredbama slijedećih zakona:
Kazneni zakon
Prekršajni zakon
Zakon o sigurnosti prometa na cestama
Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma
Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem
Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ZASTARA U OBVEZNIM ODNOSIMA

ZASTARA U OBVEZNIM ODNOSIMA I POREZNA ZASTARA

ZASTARA U OBVEZNIM ODNOSIMA I POREZNA ZASTARA

Uredio i objavio  - Davor Gabino dipl.iur.

Pojam zastare

Evo jednoga pojma s kojim se susrećete u svakodnevnom životu, čuli ste o tome i sigurno pričali puno puta – no znate li zaista koje je pravo značenje i smisao zastare?

Pod zastarom smatra se gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja prava kroz zakonom određeno vrijeme, to jest zastara će nastupiti kada protekne zakonom određeno vrijeme u kome je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Drugim riječima, trebate na vrijeme misliti na ostvarivanje svojih prava, kako ne biste ostali bez mogućnosti prisilnog ostvarenja. Smisao koji zakonodavac želi postići zastarom i postavljanjem rokova zastare u društvu je ažurnost u ostvarivanju zahtjeva i zaštiti prava, na taj način da otklanja mogućnost zaštite prava tužbom u slučajevima kada je ona već faktički uklonjena zbog proteka vremena. Nadalje, striktna zakonska norma zabranjuje nam određivanje duljeg ili kraćeg vremena zastare od onoga određenog zakonom, kao i određivanja da zastara neko vrijeme neće teći.

Zastaru u osnovi regulira Zakon o obveznim odnosima (ZOO), a specifičnost porezne zastare uređuje Opći porezni zakon (OPZ).

Pod poreznom zastarom prema OPZ-u smatra se vrijeme nakon proteka kojega porezno tijelo više nema pravo utvrđivati porezne obveze, kamate, pokrenuti prekršajni postupak, naplatiti porez, kamate, troškove ovrhe i novčane kazne. Također, protekom toga vremena porezni obveznik nema više pravo tražiti povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni.

Rokovi zastare

Rok zastare je vrijeme u kojem se može zakonski ostvariti neko pravo, tj. protekom kojeg se pravo više ne može ostvariti prisilnim putem.

ZOO utvrđuje opći zastarni rok, kao rok koji se primjenjuje u slučajevima kada nije utvrđen neki poseban rok (posebni zastarni rokovi).

OPZ utvrđuje rokove zastare i apsolutni rok zastare unutar kojega svi porezni odnosi moraju biti riješeni.

U nastavku dajemo pregled zastarnih rokova prema ZOO-u i OPZ-u:

I) Opći rok zastare –  kada posebni rok nije utvrđen – 5 godina;

Posebni zastarni rokovi

II) Povremene tražbine – dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima (npr. kamata, uzdržavanje) – zastarijevaju 3 godine od dospjelosti pojedinog davanja,

III) Međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga – uključujući tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima – zastarijevaju za 3 godine za svaku pojedinu isporuku robe, izvršen rad ili uslugu,

IV) Zakupnina i najamnina – bilo da je određeno da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu – zastarijevaju za 3 godine,

V) Naknada štete – zastara nastupa 3 godine otkako je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja ju je učinila, a 5 godina od nastanka štete, tj. kada je šteta nastala povredom ugovorne obveze, za vrijeme određeno za zastaru te obveze,

VI) Naknada štete prouzročene kaznenim djelom – kada je za kazneni progon predviđen je dulji rok zastare – zastara nastupa istekom vremena određenoga za zastaru kaznenog progona,

VII) Jednogodišnji rok zastare – 1. tražbina naknade za isporučenu električnu energiju i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2.tražbina radiopostaje i radiotelevizijske  postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3.  tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima,  4. tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena – rok zastare je  1 godina,

VIII) Tražbine iz ugovora o osiguranju – 1. tražbine ugovaratelja osiguranja, odnosno treće osobe iz ugovora o osiguranju života – zastarijevaju u roku 5 godina, od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je tražbina nastala, tj. od dana saznanja, 2.  tražbine ugovaratelja osiguranja, odnosno treće osobe iz  ostalih ugovora o osiguranju – zastarijevaju u roku od 3 godine,  od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je tražbina nastala, tj. od dana saznanja, 3. tražbine osiguratelja iz ugovora o osiguranju – zastarijevaju u roku od 3 godine,

IX) Tražbine utvrđene pred sudom ili drugim nadležnim tijelom – sve tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga javnog tijela nadležne vlasti, ili nagodbom pred sudom  ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom – zastarijevaju u roku od 10 godina, i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare.

—————————————–II DIO————————————————————

Rokovi porezne zastare

X) Porezna zastara

Kao što smo već naveli, porezna zastara je vrijeme nakon čijeg proteka porezno tijelo više nema pravo utvrđivati porezne obveze, kamate, pokrenuti prekršajni postupak, naplatiti porez, kamate, troškove ovrhe i novčane kazne, te protekom kojega porezni obveznik nema više pravo tražiti povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni.

Zastara počinje teći tj. računa se od dana: 1) zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate, 2) zastara prava na pokretanje prekršajnog postupka počinje teći nakon isteka godine u kojoj je počinjen prekršaj, 3) zastara prava na naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate, troškove ovrhe ili novčanu kaznu, 4) zastara prava na povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat.

Zastarni rok za porezna pitanja je 3 godine od dana kada je zastara počela teći,

XI) Apsolutna porezna zastara

Apsolutni rok zastare je krajnji rok unutar kojega svaki od naprijed navedenih postupaka (obračun poreza, kamata itd.) mora biti završen. Apsolutni rok zastare za prethodno navedene slučajeve je 6 godina od dana kada je zastara počela prvi puta teći.

Zastoj zastare

Zastoj zastare je nastup određenih okolnosti predviđenih zakonom, a zbog kojih zastara ne može započeti ili započeta zastara ne teće. Otpadnu li te okolnosti zastara nastavlja teći, a proteklo vrijeme zastare se uračunava (ne i vrijeme zastoja ili mirovanja). Prema ZOO-u okolnosti koje uzrokuju zastoj zastare su (vrsta – karakteristika):

I) Tražbine između određenih osoba – između bračnih drugova, roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, štićenika i skrbnika te upravnog tijela socijalne skrbi za trajanja skrbništva i dok ne budu položeni računi, između osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici, dok ta zajednica postoji,

II) Tražbine određenih osoba – za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata za tražbine osoba na vojnoj dužnosti, za tražbine koje imaju osobe zaposlene u tuđem kućanstvu prema poslodavcu ili članovima njegove obitelji koji zajedno s njim žive, sve dok taj odnos traje,

III) Nesavladive prepreke – zastara ne teće za vrijeme za koje vjerovniku nije bilo moguće zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze,

IV) Tražbine prema poslovno nesposobnim osobama i njihove tražbine/zastara teće i prema maloljetniku i prema drugoj poslovno nesposobnoj osobi, bez obzira na to imaju li zakonskog zastupnika – zastara tražbine maloljetnika ili druge poslovno nesposobne osobe koja nema zakonskog zastupnika  ne može nastupiti dok ne proteknu dvije godine od kada su postali potpuno poslovno sposobni ili dobili zakonskog zastupnika – ako je za zastaru neke tražbine određeno vrijeme kraće od dvije godine, a vjerovnik je maloljetnik ili druga poslovno nesposobna osoba bez zakonskog zastupnika, zastara počinje teći od kada je vjerovnik postao poslovno sposoban ili dobio zakonskog zastupnika.

Prekid zastare

Prekid zastare je nastup okolnosti određenih zakonom zbog kojih započeta zastara prestaje teći, a proteklo vrijeme zastare se ne uračunava. Znači zastara može samo početi iz početka.

Prema ZOO-u i OPZ-u okolnosti koje uzrokuju prekid zastare su:

I) Priznanje duga – dug se može priznati ne samo izjavom vjerovniku već i na posredan način, primjerice davanjem otplate, plaćanjem kamata, davanjem osiguranja,

II) Podnošenje tužbe – nije dovoljno da vjerovnik pozove dužnika pismeno ili usmeno na ispunjenje obveze, već se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom. Smatra se da prekid zastare nije nastupio ako vjerovnik odustane od tužbe ili radnje koju je poduzeo, ako vjerovnikova tužba ili zahtjev bude odbijen ili odbačen ili ako određena mjera osiguranja bude stavljena izvan snage,

III) Radnje poreznog tijela ili poreznog obveznika – 1) tijek zastare prekida se svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku, 2) tijek zastare prekida se svakom radnjom poreznog obveznika dostavljenom na znanje poreznom tijelu radi ostvarenja prava  na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili više plaćenog poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni.

Učinak zastare

Zaključno, treba naglasiti da nam zakonodavac ne može zabraniti izvršenje zastarjele obveze, unatoč tome što znamo da nas vjerovnik sudskim putem ne može prisiliti na izvršenje. Zastarom se načelno ne gasi samo pravo, već samo pravo na zahtijevanje izvršenja obveze. Obzirom da na zastaru sud ne pazi po službenoj dužnosti, nego isključivo na prigovor tužene stranke – zastaru ne treba shvatiti na način da se tužba ne može uputiti sudu. Ne uputi li tužena stranka prigovor, sud postupa po tužbi ne obazirući se na zastaru.

Vezano uz porezni postupak,  posebno se treba osvrnuti na diskrecijsko pravo poreznog organa da istupa izvan zakonski utvrđenih rokova zastare. Tako je primjerice moguće da se postupkom redovnog poreznog nadzora obuhvati i razdoblje izvan zakonskih zastarnih rokova, što s druge strane ne isključuje pravo poreznog obveznika na prigovor i druga redovna i izvanredna sredstva pravne zaštite.

—————————————–III DIO————————————————————

Unatrag desetak godina, otkako su davatelji javnih i svih ostalih usluga počeli bjesomučno pokretati ovrhe u cilju naplate svojih potraživanja, doma smo se "zagušili" starim računima. Pojedini su toliko stari da su već izblijedjeli. Moramo li u fasciklama čuvati račune struje unatrag deset godina u strahu da je distributer propustio evidentirati koju plaćenu ratu? Kolika je zastara za režijske troškove, a kolika za, primjerice, osiguranja, dragocjene su informacije koje bi nam mogle pomoći da očistimo ladice od bespotrebnih papira.

Sugovornica nam je Iskra Maras Jelavić, pravna savjetnica u splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača, koja objašnjava koja prava korisnicima usluga pripadaju sukladno Zakonu o obveznim odnosima.

- Prema spomenutom zakonu, članku 232., potrošači se već nakon godinu dana mogu pozvati na zastaru kad su u pitanju računi za struju i toplinsku energiju, plin, vodu, dimnjačarske usluge, čistoću, HRT pristojbu, poštanske usluge, račun za telefon i internet, troškovi poštanskog pretinca, te pretplata na novine, računajući od vremena kad je tiskovina naručena.

Riječ je o klasičnim računima za mjesečnu potrošnju, a rok za zastaru počinje teći od datuma dospijeća koji piše na vašem računu. Nešto duža zastara, ona od tri godine, računa se kad su u pitanju tzv. "povremena davanja", to jest ona davanja koja ne ovise o mjesečnoj potrošnji. U to, primjerice, spada komunalna naknada, dopunsko zdravstveno osiguranje, pričuva, najamnina, naknada štete, te svi ugovori za osiguranja, osim životnog, koji zastarijevaju za pet godina. To sve vrijedi, naravno, u slučaju da vjerovnik u međuvremenu nije pokrenuo ovršni ili sudski postupak - objašnjava nam Iskra Maras Jelavić.

Bez opomene nema ovrhe

Naša sugovornica napominje da je opći zastarni rok pet godina. Protekom tog roka zastarijeva i samo pravo na naplatu povremenih potraživanja računajući od dospjelosti najstarijeg duga. Drugim riječima, to znači da ako nije pokrenuta ovrha za komunalnu naknadu u roku od pet godina od dana nastanka duga, protekom pet godina ne može se tražiti naplata duga.

- Napominjem kako se na zastaru možete pozvati isključivo ako se za naplatu tog računa već ne vodi ovršni postupak. Po izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2017. godine postoji obveza slanja opomena jer se, u protivnom, ne smatra se da je prijedlog za ovrhu valjan. To vrijedi samo za ovrhe koje nastanu od 3. kolovoza ove godine kada je Zakon stupio na snagu, a one pokrenute prije toga valjane su i u slučaju da dužnik nije prethodno opomenut - objašnjava naša sugovornica.

Ako vas, nastavlja ona, davatelj usluge obavijesti o dugovanju i vi priznate postojanje duga, vrijeme zastare prestaje teći.

- Usmeni pozivi teleoperatera nisu, međutim, od značaja za priznanje duga ako priznanje niste dali u pismenom obliku ili ako ste prethodno upozoreni da se vaš razgovor snima i da sve što kažete vrijedi kao dokaz - ističe Iskra Maras Jelavić.

I na koncu, apsolutna zastara. Prema članku 233. Zakona o obveznim odnosima, protekom 10 godina zastarijevaju sve tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom, odlukom upravnog tijela, javnobilježničkim aktom...

- Prava apsolutna zastara u stvari ne postoji, ali nakon 10 godina imate pravo na svaku vrstu zastare. Čak i kad je riječ o pravomoćnoj sudskoj presudi, ako se nešto nije riješilo u deset godina, odnosno ako se dotad ovršitelj nije uspio naplatiti niste dužni ništa – platiti.

Sa Štovanjem, Davor Gabino dipl.iur.